ISLAMIKA

Switch to desktop Register Login

Učenjem Časnog Kur'ana se postiže velika nagrada

Ocijeni
(0 glasova)

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh!
1. Učenjem Časnog Kur'ana se postiže velika nagrada
Kaže Uzvišeni, u prevodu značenja: "Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu da se nadaju nagradi koja neće nestati." (Sura Fatir, 29. ajet) Rekao je Katade: "Kada bi Mutaref ibn Abdullah učio ovaj ajet rekao bi: 'Ovo je ajet karija(onih koji uče Kur'an).'" Od ibn Mes'uda, radijallahu anhu, da je kazao: Rekao je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Onaj ko prouči harf / slovo iz Allahove Knjige pripada mu za to jedno dobro djelo, a to dobro djelo se uvećava za deset puta, ne kažem da je elif lam mim harf, nego je elif harf, lam je harf i mim je harf." (Hadis je sahih)
Pogledaj plemeniti brate kolika je nagrada za onoga koji uči Allahovu Knjigu, a jedan harf ima vrijednost deset dobrih djela, a Allah umnogostručava onome kome On hoće, pa šta misliš onda kada bi učio jedan red ili stranicu ili jedan rub'a, koliko bi onda postigao dobrih djela i kada bi pritom očistio svoj nijet prema Stvoritelju nebesa i zemlje. Kada bi se to zbrajanje dobrih djela primjenilo na suru Fatihu čije učenje ne uzima vremena više od jedne minute, koliko bi čovjek onda stekao sevapa i dobrih djela. Sura Fatiha ima 145 harfa, a harf kao što znamo vrijedi jedno dobro djelo, znači 145 dobrih djela / sevapa, a svako to dobro djelo ima desetorostruku vrijednost, tako da ispada 145 puta deset, jednako je 1450 sevapa, odnosno dobrih dijela, a Allah još povećava onome kome On hoće. Ovakva nagrada je za suru Fatihu, pa možeš li zamisliti onda kada bi učio i druge sure, koliko bi onda stekao sevapa i dobrih djela. Pa LA ILAHE ILLALLAH koliko je samo muslimana koje su mašila i mimoišla ta dobra djela i sevapi gubljenjem vremena u stvarima od kojih nemaju nikakve fajde i koristi.
Od Beraa ibn Aziba, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: Jedne prilike je pred nas izašao Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok smo mi bili ispred mesdžida pa nam reče: "Ko bi od vas volio da urani svaki dan u dolinu Batahan ili Akik i da dođe sa dvije deve sa visokim grbama a da pri tome ne učini nikakav grijeh niti pokida rodbinske veze", pa smo rekli: O Allahov poslaniče svi bi mi to volili, pa je rekao: "Zar ne bi neko od vas mogao da porani u mesdžid pa da se poduči ili prouči dva ajeta iz Allahove Knjige, azze ve džell, bolje mu je je nego dvije deve, tri, četiri, bolje mu je i od četiri i sličnih njima od deva." (Hadis bilježi Muslim)
2. Učenje Kur'ana je povod za spuštanje blagosti i smiraja
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Neće se skupiti svijet u nekoj od Allahovih kuća, kako bi učili Allahovu Knjigu i među sobom je izučavali, a da se neće na njih spustiti smiraj i prekriti ih milost, a i meleki će ih okružiti, a i Allah će ih spomenuti kod onih koji su kod njega." (Ovaj hadis takođe bilježi Muslim)
Pa o ti koji se žališ na tjeskobu u grudima od nemira i briga i nemogucnosti mirnog sna, znaj da nema rahatluka i odmora osim sa Kur'anom koji je sreća za srca koja se postiže učenjem govora Onoga koji poznaje sve skriveno. Zato kaže Osman ibn Affan: Da su vam srca čista ne bi se zasitila govora vašeg Gospodara. Kaže Uzvišeni: "O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i upustvo i milost vjernicima." (Sura Junus, 57. ajet)
3. Kur'an je počast njegovom učaču
Allah, azzeve džell, je uzdigao mjesto Kur'ana i njegovog učača i podario mu od počasti i visokog mjesta što ne daje drugim i to na ovom svijetu i u njegovom kaburu, kao i na budućem svijetu.
a) Na Dunjaluku
Kaže Uzvišeni: "O vjernici, kada vam se kaže: 'Načinite mjesta drugima tamo gdje se sjedi' - vi načinite, pa i vama će Allah mjesto načiniti; a kada vam se rekne: 'Dignite se' - vi se dignite, i Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. - A Allah dobro zna ono što radite." (Sura El-Mudžadela, 11 ajet)
Od Ebi Tufejla se prenosi da je Nafi'a ibn Haris došao Omeru ibn Hattabu u Asefan, a Omer ga je već bio postavio kao namjesnika stanovnicima Mekke, pa mu Omer reče: 'Koga si postavio stanovnicima Mekke?' Pa mu on reče: 'Postavio sam im Ibnubza', pa Omer reče 'ko je to', pa reče 'to je čovjek od naših robova', pa mu je Omer na to rekao: 'Zar si im za starješinu povjerio roba', pa mu je rekao 'on je učač Kur'ana i poznavalac nasljednog prava', pa mu je Omer na to rekao: "Čuo sam Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: "Zaista Allah sa ovim Kur'anom uzdiže narode a i spušta druge." (Ovaj hadis bilježi Muslim)
Istinu je rekao pjesnik:
Nema ponosa osim onim koji nose znanje,
oni su na uputi, koji se povode za dokazima.
Vrijednost svake osobe je u onome koliko učini dobra,
a neznalice su nosiocima znanja neprijatelji.
Domogni se znanja vječno ćeš živjeti,
ljudi su mrtvi, a nosioci znanja su živi.
b) U kaburu
Od Hašima ibn Amira se prenosi da je rekao: Kada je bio dan Uhuda stradao je ko je stradao od muslimana, i ljudi su izranjavani, pa smo rekli: O Allahov poslaniče, teško nam je da za svakog čovjeka iskopamo kabur, pa šta nam ti naređuješ? Pa je rekao: "Kopajte u dubinu i širinu i stavljajte u jedan kabur po dvojicu i po trojicu, i dajite prednost onome ko zna više Kur'ana." Kaže Hašim: Moj otac je bio jedan od trojice koji su spuštani u kabur pa mu je data prednost time što je prvi spušten u kabur jer je znao više Kur'ana od ostale dvojice. (Sened ovog hadisa je ispravan)
c) Na budućem svijetu
Od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, se prenosi da je kazao: Rekao je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Reći će se učaču Kur'ana: 'Uči i penji se pravilno izgovarajući ajete kao što si to činio na dunjaluku, zaista je tvoje mjesto kod posljednjeg ajeta kojeg proučiš.'" (Ovaj hadis je sahih)
Kaže imam Hatabi: Došlo je u predajama da je broj deredža / stepena u Džennetu srazmjeran broju ajeta u Kur'anu, pa će se kariji reći penji se deredžama na osnovu onoga koliko si učio iz Kur'ana, pa ko u potpunosti prouči sve ajete popeo se na najviše stepene Dženneta na budućem svijetu, a ko prouči dio iz njega njegovo penjanje po deredžama na osnovu toga, tako da je konačni broj sevapa kod konačnog ajeta kojeg prouči.
Od Ebi Umameta, radijallahu anhu, se prenosi da je kazao: Rekao je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Učite Kur'an jer će on na Sudnjem Danu doći kao zagovornik za one koji ga budu učili." (Ovaj hadis bilježi Muslim)
Takođe se od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post i Kur'an su šefadžije / zagovornici robu na Sudnjem Danu, post će reći Gospodaru zabranio sam mu hranu i strasti preko dana, pa dopusti mi da se zauzimam za njega, a Kur'an će reći, zabranio sam mu spavanje preko noći, pa mi dopusti da se zauzimam za njega, pa će se zauzimati."
Prenosi se od Nuvasa ibn Semana, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahova poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Na Sudnjem će se doći sa Kur'anom i njegovim učačima, koji su radili po njemu na dunjaluku, predvodit će ih sure Bekara i Ali Imran bit će dokaz za svoje učače." (Ovaj hadis bilježi Muslim)
Razmisli voljeni brate o Sudnjem Danu, a posebno o poniženosti stvorenja i njihove potištenosti, čekajući kako će im biti presuđeno, sretno ili nesretno, i razmisli koliko će ti u tim trenucima značiti opremnina kojom se sada opremaš i koliko će ti značiti svaki ajet kojem se sada podučiš?!
Tedžvid
Šejh, dr. Salih ibn Fewzan el-Fewzan Uzvišeni Allah je Svojim robovima naredio da razmišljaju o značenjima i riječima Kur’ani Kerima i obećao im veliku nagradu za njegovo učenje: za svaki proučeni harf deset dobrih djela. Pored toga, Uzvišeni Allah je Svojim robovima propisao lahak način za učenje Kur’ani Kerima, zasnovan na tačno određenim osnovama i karakteristikama kako bi postigli cilj koji se ogleda u ostvarenju njegovih intencija i primjeni njegovih propisa.
Ovu činjenicu je Uzvišeni Allah naredio Svome Vjerovjesniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je rekao: „...i Kur’an tertilom uči.“ (prijevod značenja, El-Muzzemmil, 4), i rekao je Uzvišeni: „I kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i objavili smo ga tertilom.“ (prijevod značenja, El-Isra, 106)
Uzvišeni Allah je Kur’ani Kerim učinio lijekom za bolesti, čišćenjem za prsa, učinio da su najbolja srca ona koja ga razumiju, da su najbolji jezici oni koji ga uče, da su najbolje kuće one u kojima se on nalazi, da je on najveličanstvenija objavljena knjiga, pa je jasno svjetlo kojem druga svjetla nisu slična, dokaz očiti s kojim se duše uzdižu i prsa šire. Ne postoji ništa što je pravilnije od njegove stilistike, niti ljepše od njegove rječitosti, niti korisnije od njega, niti ugodnije od njegova učenja, ko njega prihvata krenuo je pravim putem, a ko ga ostavi neće uspjeti i propao je...
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: „Kur’an je bolji i vrijedniji od svega osim od Allaha, a prednost Kur’ana u odnosu na drugi govor je kao prednost Allaha, ‘azze ve dželle, nad Njegovim stvorenjima, pa ko poštuje Kur’an, taj poštuje Allaha, a ko Kur’an ne poštuje, taj olahko drži do Allahovog prava. Svetost Kur’ana kod Allaha je kao svetost roditelja kod njegovog djeteta.“ (Tirmizi i Hakim u svome Tarihu)
Od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Bit će na Sudnjem danu doveden učač Kur’ana, pa će Kur’an reći: 'Gospodaru podari mu ogrtač', pa će mu se dati kruna časti (ugleda, plemenitosti). Zatim će Kur’an reći: 'Gospodaru povećaj mu', pa će mu se dati ogrtač časti (ugleda, plemenitosti). Potpm će Kur’an reći: 'Gospodaru budi zadovoljan njime', pa će biti zadovoljan njime, i tada će se reći toj osobi: 'Uči i penji se, a sa svakim proučenim ajetom dobit ćeš jedno dobro djelo.“ (Tirmizi)
Pogledajmo kako je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao Mu‘azu, radijallahu ‘anhu: „O Mu'aze, ako hoćeš sretan život, smrt šehida, spas na Dan proživljenja, sigurnost od straha, svjetlo na Dan tame, hlad na Dan žege, da budeš napojen na Dan žeđi, sit na Dan gladi i uputu na Dan zablude, onda izučavaj Kur'an jer on je spomen Milostivog, zaštita od šejtana i ono što će prevagnuti na Mizanu.“ (Dejlemi)
Kroz hadise Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, takođe postajemo svjesni stepena osobe koja druge podučava Kur’anu. Tako je on, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „O Ebu Hurejre, podučavaj sebe Kur'anu i druge podučavaj! Tako radi sve dok ti ne dođe smrt, jer ako ti dođe smrt a ti u takvom stanju, meleki će činiti hadždž tvome kaburu kao što vjernici čine hadždž Allahovoj svetoj kući.“ (Tirmizi, Nesai i Ibn Madže)
S druge strane, Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, se sa najvećom pažnjom trudio da pravilno uči Kur’an prilikom njegovog preuzimanja od Džibrila, ‘alejhi's-selam, pa je svoje ashabe podučavao Kur’anu onako kako ga je od njega naučio, a oni su, opet, druge podučavali na isti način.
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je podsticao pojedince među ashabima koji su precizno i pravilno učili Kur’an da ga još više izučavaju, tako da su u pogledu toga postali vrsni učenjaci. Od tih ashaba su: Ubejj ibn K‘ab, ‘Abdullah ibn Mes‘ud, Zejd ibn Sabit, Ebu Musa el-Eš‘ari, Osman ibn ‘Affan, ‘Alija ibn Ebi Talib, Ebu Derda, Mu‘az ibn Džebel i drugi. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je ponekad slušao njihovo učenje Kur’ana.
Na osnovu sveka spomenutog jasno zaključujemo da postoji određen način učenja, a to je način uzet od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, na kojem je i objavljen Kur'an, pa ko mu se suprotstavi ili ga zanemari, taj se suprotstavio sunnetu i Kur'an uči onako kako on nije objavljen.
Vrijednost učenja Kur'ani Kerima
Od Ebu Umame, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kako kaže: 'Učite Kur'an, jer on će se na Sudnjem danu zauzimati za one koji ga budu učili!'“ (Muslim)
Od Ebu Musa el-Eš‘arija, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Primjer vjernika koji uči Kur’an je kao primjer cedra: lijepog je mirisa i okusa, a primjer vjernika koji ne uči Kur’an je kao primjer datule: nema mirisa ali je slatkog okusa. Primjer licemjera koji uči Kur’an je kao primjer bosiljka: lijepog je mirisa ali gorkog okusa, a primjer licemjera koji ne uči Kur’an je kao primjer divlje tikvice: nema mirisa a gorka je okusa.'“ (Muttefekun ‘alejhi)
Od Ibn ‘Abbasa, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Onaj u čijim prsima nema ništa od Kur’ana je poput opustošene kuće.'“ (bilježi ga Tirmizi koji kaže da je hasen-sahih)
Imam Ahmed bilježi hadis da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Ko sasluša jedan ajet iz Allahove Knjige, bit će mu upisano višestruko dobro djelo, a ko ga prouči, bit će mu svjetlo na Sudnjem danu.“
Ibn ‘Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Uči Kur’an, jer on je tvoje svjetlo na Zemlji i spomen na nebesima.“
Podučavanje Kur’anu podrazumijeva izučavanje načina njegovog učenja, poznavanje vrsta njegovih ajeta (degorirani i derogirajući, jasni i manje jasni, itd.), postupanje u skladu s njim, prihvatanje njega kao svjetiljke i upućivača ka istini i vodiča svim muslimanima.
Nagrada učača Kur’ana
Od ‘Abdullaha ibn Mes‘uda, radijallahu ‘anhu, se prenosi da je rekao: „Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: 'Ko prouči jedan harf iz Knjige Uzvišenog Allaha, imat će za to nagradu a nagrada se deset puta uvećava. Ne kažem da je elif-lam-mim harf, nego je elif harf, lam je harf i mim je harf.'“ (Tirmizi)
Ovaj hadisi šerif pojašnjava vrijednost i veličanstvenost Kur’ana, ali i ogromnu i veliku nagradu koju dobija učač Kur’ana za svoje učenje, a zamislimo kako je tek sa onim koji Kur’an uči i pri tom uljepša svoje učenje primjenjujući tedžvid, ali i postupa po onime što je u njemu! Takvome Uzvišeni Allah uvećava njegovu nagradu kao što kaže Uzvišeni: „Ko uradi dobro djelo, biće desetorostruko nagrađen...“ (prijevod značenja, El-En‘am, 160)

Nagrada onoga ko podučava Kur’anu i njegovog učenika
Rekao je Ibrahim en-Neh‘ai: „Za onoga ko djecu podučava oprosta traže meleki na nebesima, životinje na zemlji, ptice u zraku i ribe u vodi.“
Razmislimo o onome što je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao Mu‘azu, radijallahu ‘anhu: „O Mu'aze, ako hoćeš sretan život, smrt šehida, spas na Dan proživljenja, sigurnost od straha, svjetlo na Dan tame, hlad na Dan žege, da budeš napojen na Dan žeđi, sit na Dan gladi i uputu na Dan zablude, onda izučavaj Kur'an jer on je spomen Milostivog, zaštita od šejtana i ono što će prevagnuti na Mizanu.“ (Dejlemi)
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je Ebu Hurejri, radijallahu ‘anhu, rekao: „O Ebu Hurejre, podučavaj sebe Kur'anu i druge podučavaj! Tako radi sve dok ti ne dođe smrt, jer ako ti dođe smrt a ti u takvom stanju, meleki će činiti hadždž tvome kaburu kao što vjernici čine hadždž Allahovoj svetoj kući.“ (Tirmizi, Nesai i Ibn Madže)
Jezička definicija tedžvida
Jezičko značenje riječi tedžvid je uljepšavanje. Takođe se riječ tedžvid u jeziku arapa koristi i u značenju preciznosti, tačnosti, dotjeranosti i savršenstva.
Terminološka definicija tedžvida
Kod imama u ovoj oblasti postoje dvije vrste tedžvida:
1-ZNANSTVENI / TEORIJSKI TEDŽVID - poznavanje pravila i činjenica koje su postavili učenjaci tedžvida. Propis koji važi za ovu vrstu tedžvida ovisi o skupini na koju se odnosi: za muslimanske mase je mendub dok je za ulemu vadžib kifaje (skupna obaveza), pa ako jedna skupina učenjaka bude izučavala ovu vrstu tedžvida, spada grijeh sa ostalih, a ako niko od uleme ne bude izučavao i druge podučavao ovu vrstu tedžvida, onda su svi učenjaci griješni.
2-PRAKTIČNI / PRIMJENJENI TEDŽVID - Izgovor svakog harfa iz njegovog ishodišta (mahredža) bez zamjene ili promjene.
Praktična primjena tedžvida prilikom učenja Kur’ana je vadžib ‘ajn (pojedinačna obaveza) svake punoljetne osobe koja uči cijeli Kur’an ili samo jedan njegov dio, a zbog riječi Uzvišenog: „I uči Kur’an tertilom“ (prijevod značenja, El-Muzzemmil, 4). Prenosi se da je ‘Alija, radijallahu ‘anhu, o ovom ajetu rekao: „Tertil je izgovaranje harfova po tedžvidu i poznavanje mjesta na kojima se može zastati.“ U jednom od hadisa stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Učite Kur’an arapskim narječjem i glasovima, a čuvajte se narječja grješnika, jer će doći narodi nakon mene koji će pjevati Kur’an refrenom pjesme, asketizma i naricanja, a neće prelaziti njihove grkljane. Srca će im biti opčinjena, a i srca onih kojima se oni budu sviđali.“ (Malik, Nesai', Bejheki, Taberani) Riječi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, „neće pralaziti njihove grkljane“ znače da im to neće biti primljeno, jer učenje onoga ko Kur’an ne uči onako kako ga je Uzvišeni Allah objavio i koji ne vodi računa o onome o čemu postoji konsenzus, nije Kur’an i namaz mu je takvim učenjem pokvaren, kao što je to potvrdio Ibn Hadžer i drugi. Rekao je šejhu'l-islam Ibn Tejmijje: „Riječi neće prelaziti njihove grkljane odnose se na one koji o Kur’anu ne razmišljaju niti po njemu postupaju, a u postupanje po Kur’anu spada i primjena tedžvida i njegovo učenje na način preuzet od Vjerovjesnika.“
Nakon što je spomenuo prethodni hadis, šejh Burhanuddin el-Kalkili je rekao: „Vjerodostojno je preneseno da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, onoga ko Kur’an ne uči po tedžvidu nazvao grješnikom (fasikom).“ i ovo je mezheb imama Šafije, radijallahu ‘anhu.
Osim toga, postoji jednoglasno mišljenje ummeta da je obavezno učenje Kur’ana po tedžvidu i ovaj konsezus postoji od vrmena Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa sve do našega vremena, i nije zabilježeno da je iko iznio drugačije mišljenje, a konsenzus spada među najjače dokaze.
Izjave učenjaka o tedžvidu
Među važne izjave o tedžvidu svakako spada izjava imama Džezerija koji je u stihu rekao: „Onaj ko Kur’an ne uči po tedžvidu je grješnik.“(1) Pojedini komentatori tedžvida Imama Džezerija o ovim riječima kažu da onaj ko Kur'an ne uči po tedžvidu zaslužuje kaznu za ostavljanje tedžvida, slagao je na Allaha i Njegova Poslanika i kao takav ulazi u značenje riječi Uzvišenog: „A na Sudnjem danu vidjet ćeš one koji su na Allaha laži iznosili a lica im pocrnjela“ (prijevod značenja, Ez-Zumer, 60), a na njega se odnose i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Ko na mene slaže namjerno neka pripremi sebi mjesto u Vatri!“.(2) Čak je imam Ebu'l-Hajr Muhammed Ibnu'l-Džezeri rekao da se nije se krivo zakleo onaj ko se zakune da Kur'an bez tedžvida nije Kur'an! Neki su učenjaci rekli da nije ispravan namaz onome ko Kur’an uči po tedžvidu a klanja za onime koji ga po tedžvidu ne uči!
Predmet izučavanja nauke o tedžvidu
Predmet izučavanja tedžvida su kur’anske riječi u smislu da se svakome harfu da ono što mu u izgovoru i pripada. Nauka o tedžvidu ubraja se među najvažnije nauke usmjerene ka hizmetu Allahove Knjige, i ne samo to, nego je i najpreča i najčasnija.
Utemeljitelj nauke o tedžvidu
Utemeljitelj ove nauke sa praktične strane je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a u pogledu teorijskog dijela i pravila, to je El-Halil ibn Ahmed i drugi učenjaci, tabi‘ini i generacije poslije njih, radijallahu ‘anhum.
Bitno je znati da je Uzvišeni Allah iz Levhi mahfuza Kur’ani Kerim sa tedžvidom objavljivao Džibrilu, ‘alejhi's-selam. Džibril je na isti ovaj način Kur’anu podučavao Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a ashabi, radijallahu ‘anhum, su od njega učili na isti način. Dalje su od njih učili tabi‘ini i svaka sljedeća generacija je od prethodne preuzimala Kur’an na isti način sve do naših vremena, i to metodom koji daje potpunu sigurnost u njegovu ispravnost. Sve ovo nam ukazuje na to da je ova nauka objavljena i niko nema pravo da od nje odstupi koliko jedan trun, a onaj ko tako uradi je grješnik.
Korist nauke o tedžvidu
Nauka o tedžvidu ima mnogobrojne koristi, a među najvažnije spadaju lijepo i pravilno učenje koji vode ka sreći na oba svijeta, i čuvanje jezika od griješenja pri izgovaranju Allahovog govora.
(1) Imam Džezeri u svom tedžvidu, kojeg je napisao u stihovima kako bi se lakše pamtio, kaže:
Učenje po tedžvidu je stroga obaveza
A onaj ko Kur'an ne uči po tedžvidu je grješnik
Jer ga je Allah sa njim objavio (tj. Kur'an sa tedžvidom)
I takav je do nas od Njega došao.
(2) Ovo sve zbog toga što kada učimo Kur'an bez tedžvida lažemo na Allaha da ga je On tako objavio, a lažemo na Poslanika da ga je on tako prenio. A Allah svt najbolje zna...

Prijavi se pa komentiraj

Preporučujemo da sadržaj koristite ka pozivanju Allahu t.v.t.

Vrh Desktop version